Arhivska fotografija i retuširanje

Arhivska fotografija podrazumijeva digitalizaciju arhivske građu u bilo kojem njenom obliku.

Digitalizirati možemo:

  • negative
  • (dija)pozitive
  • tiskane materijale
  • rukopise
  • umjetnička djela, slike, grafike i slično

 

Ovisno o djelu, njegovoj veličini i stanju, uzorak se može skenirati ili fotografirati. U nastavku donosim nekoliko primjera:

Najstarija matična knjiga župe Kuzminec

Najstarija pisana građa koju sam imao prilike s ponosom fotografirati jest svakako Matična knjiga župe Kuzminec.

Taj nevjerojatan svjedok povijesti, rukom ispunjavana matica krštenih u razdoblju od 1673. do 1695. godine je po svoj prilici i najstarija stvar koju sam držao u rukama te manupulirao istom.

Teško je opisati osjećaj poštovanja i odgovornosti prema nečem tako vrijednom i starom gotovo 350 godina – 346 da budemo sasvim precizni.

Fotografirani materijal se danas nalazi u knjizi “Najstarija matična knjiga Župe Kuzminec”, (ISBN 978-953-48866-0-1), autora g. Dražena Galenića, genealoga i istraživača sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Transkribiran, predstavlja vrhunsku bazu podataka svakom istraživaču i zanimljivo štivo bilo kojem pasioniranom proučavatelju i ljubitelju povijesti.

Svakako jedno dragocjeno i neponovljivo iskustvo na kojem sam zahvalan i župniku Župe Kuzminec, vlč. Igoru Radašiću.